Hrononutricija: Kompletan Vodič kroz Način Ishrane koji Poštuje Biološki Ritam
Saznajte sve o hrononutriciji, revolucionarnom načinu ishrane koji omogućava gubitak viška kilograma bez gladovanja, praćenjem prirodnog ritma organizma. Saveti, pravila i iskustva.
Hrononutricija: Kompletan Vodič kroz Način Ishrane koji Poštuje Biološki Ritam
U potrazi za efikasnim i održivim načinom za gubitak težine, sve se češće okrećemo ka metodama koje ne uključuju stroge restrikcije i brojanje kalorija. Jedna takva metoda, koja sve više dobija na popularnosti, je hrononutricija - pristup ishrani koji se ne fokusira samo na šta jedemo, već i na kada to činimo. Ovaj revolucionarni koncept temelji se na činjenici da naš organizam ima sopstveni unutrašnji sat, a pravilnim vremenom unosa hrane možemo podstaći prirodne procese sagorevanja masti i postići željenu liniju bez napora.
Šta je to hrononutricija?
Hrononutricija je grana medicine koja se bavi dijetetikom i individualnim režimom ishrane, zasnovanim na zakonitostima prirodnih ritmova lučenja hormona i enzima u našem telu. Njeno polazište je da svaki čovek ima jedinstven genetski zapis prema kojem se odvijaju sve fiziološke funkcije i koriste namirnice za dobijanje energije. Ova medicinska disciplina je sačinila najprecizniju kartu dnevnog ritma našeg metabolizma, koji određuju prirodni događaji kao što su izlazak sunca, podne, poslepodne, zalazak sunca i noć.
Suština leži u činjenici da nije isto u koje doba dana unosimo određenu vrstu hrane. Ako jedemo namirnicu u vreme kada naši hormoni i enzimi nisu pripremljeni da je adekvatno iskoriste, ne samo da nećemo imati korist od nje, već možemo i da ometemo metabolizam, što vodi ka stvaranju viška kilograma i drugim zdravstvenim problemima. Na primer, organizam je prilagođen da ujutro može najbolje da vari i iskoristi određene kombinacije hrane, dok je uveče prirodno usmeren ka skladištenju energije. Stoga, uklanjanje masnih naslaga postaje mnogo efikasnije kada se ishrana uskladi sa ovim ritmovima.
Osnovni principi hrononutricije
Za uspešnu primenu hrononutricije, neophodno je poštovati nekoliko ključnih pravila. Ova pravila nisu komplikovana, ali zahtevaju doslednost.
1. Obavezno i obilno uzimanje doručka
Izostavljanje doručka je jedan od najvećih prekršaja u ishrani. Samo jutarnje uzimanje namirnica aktivira masne ćelije da ispuštaju mast iz skladišta. Ako preskočimo doručak, umesto da se prazne, rezerve se pune. Idealni doručak trebalo bi da sadrži masti, belančevine i sporo resorbujuće ugljene hidrate poput žitarica. Ujutro se proizvodi takozvani endogeni holesterol u jetri, neophodan za sintezu hormona. Za doručak se ne uzimaju prosti šećeri, med, običan šećer, voće ili desert. Voće, na primer, ne treba uzimati ujutru. Jedino cedjena narandža je prihvatljiva.
2. Ručak kao punjenje baterija
Ručak ne bi trebalo preskakati. Ovaj obrok predstavlja "punjenje baterija" tokom dana. Za ručak treba uzimati belančevine životinjskog ili biljnog porekla, povrće kao izvor sporih šećera i vlakana. Nikada ne treba jesti desert odmah posle obroka. Pogrešne kombinacije ubrajaju se jela kao što su šnicla s krompirom, meso i hleb, meso i testenina, lazanje, špagete s mesom, musaka od krompira, banana i jogurt. Belančevine prisutne u mleku, sirevima i mahunarkama ne idu zajedno sa onima u mesu. Testenina i slatkiši takođe nisu dobra kombinacija.
3. Večera: Vreme za lakšu hranu
Uveče se moramo prebaciti na racionalniji biološki model jer je to vreme kada telo prirodno skladišti mast. Već u sumrak, ćelije su zamorne i "lenje", kortizon (hormon budnosti) se manje luči, a počinje proizvodnja hormona sna. U tom periodu, ćelije žude za brzim šećerom kako bi ga što lakše uskladištile. Stoga je idealna hrana za večeru izbor lakih proteina i salate, kao i povrća koje je izvor vlakana. To je vreme za unos vlakana koji će nas zasititi tokom čitave noći i polinezasićenih masnih kiselina (npr. masne ribe kao što su skuša, losos, som). Drugi dobri izbori za večeru su grilovana piletina, ćuretina, teletina, tunjevina ili kuvana jaja (samo belanca) i mladi sir uz dve ili više svežih salata. Vreme između večere i odlaska na spavanje ne treba da bude kraće od dva sata.
4. Pravilno vreme za uzine i slatkiše
Slatkiše i voće treba konzumirati između glavnih obroka, a ne odmah posle njih. Idealno vreme za uzinu je između 16 i 18 časova. Tada organizam može da upotrebi ovaj unos energije bez tendencije ka skladištenju. Jedna čaša crvenog vina je idealna za varenje, ali samo ukoliko obrok nije sačinjen od ugljenih hidrata. Voće se eventualno može konzumirati sat vremena nakon obroka, ali samo kada je telesna težina već idealna.
5. Zabranjene kombinacije i namirnice
Proteini i ugljeni hidrati se ne kombinuju u jednom obroku (bilo da je ručak ili večera u pitanju). Ova kombinacija je jedino moguća, čak i poželjna, ujutro, kada je aktivnost enzima veoma značajna i ne postoji kompeticija u varenju. Zabranjene su sve vrste grickalica između obroka. Slatkiši se ne smeju jesti uveče. Hleb, testenina i skrobna povrća (krompir) jedu se najkasnije do 15 časova. Slatko mleko nije hrana koja se lako vari i hrononutricija ga u potpunosti zabranjuje, dok su kiselo mleko i sir dozvoljeni. Takođe, zabranjen je unos svih pića koja sadrže veštačke zaslađivače, jer i oni izazivaju povećano lučenje insulina.
Zašto hrononutricija deluje?
Efikasnost hrononutricije proizilazi iz njenog poštovanja prirodnih fizioloških procesa. Kada jedemo u skladu sa unutrašnjim satom, naše žlezde rade ono što je prirodno, a ne bore se sa namirnicama u nevreme. Ovo smanjuje opterećenje na organizam, sprečava poremećaj metabolizma i posledično nastanak hroničnih bolesti i gojaznosti, kako opšte tako i parcijalne - taloženje masnih naslaga u određenim delovima tela.
Osim toga, ovaj način ishrane omogućava postizanje normalnih vrednosti šećera, holesterola i triglicerida u krvi, čime se sprečava nastanak dijabetesa, bolesti srca, krvnih sudova i maligniteta. Mnogi koji su probali ovaj način ishrane ističu da se, pored gubitka težine, osećaju energetski puniji, imaju bolju koncentraciju i da im se generalno zdravstveno stanje poboljšalo.
Hrononutricija i tretmani za uklanjanje celulita
Pored pravilne ishrane, za postizanje optimalnih rezultata u oblikovanju figure često se preporučuju i dodatni tretmani. Anticelulit masaža je jedan od najefikasnijih načina za poboljšanje izgleda kože i borbu protiv celulita. Različite vrste anti celulit masaži, poput anticelulit masaže, anti celulit masažama ili anti-celulit masaže, deluju tako što stimulišu cirkulaciju, razbijaju masne naslage i podstiču limfni drain. Redovna primena anticelulit masaži može značajno da doprinese glatkoći i zategnutosti kože. Pored masaže, postoje i invazivniji postupci poput liposukcije, lipolize i dermolipektomije koji se koriste za uklanjanje masnih naslaga koje se ne mogu ukloniti ishranom i vežbama. Liposukcija podrazumeva mehaničko uklanjanje masnih naslaga, dok lipoliza koristi hemijske ili drug metode za razbijanje masnih ćelija. Dermolipektomija je hirurški zahvat koji podrazumeva uklanjanje masnih naslaga i viška kože, često nakon velikog gubitka težine. S druge strane, lipotransfer je postupak koji podrazumeva premeštanje vlastitog masnog tkiva sa jednog dela tela na drugi, gde je potrebno popuniti volumen.
Iskustva i rezultati
Brojna iskustva ljudi koji su primenjivali hrononutriciju govore u prilog njenoj efikasnosti. Osobe navode da su, bez velike muke, trajno gubili višak kilograma. Jedan od karakterističnih primera je gubitak od 1kg nedeljno, minimum. Osim gubitka težine, ovaj režim omogućava i regulaciju izgleda siluete - telo postaje oblikovano prema urođenoj fiziološkoj konstituciji. Izražen stomak, "jahaće pantalone", velika zadnjica i debele butine nisu pokazatelji konstitucije, već posledica nepravilnog nutritivnog režima i mogu se regulisati za izuzetno kratko vreme.
Dokazano je da određena vrsta hrane ne odgovara svakoj konstituciji. Na primer, suviše kuvanog povrća (šargarepa, celer, cvekla, paškanat, boranija, krompir) dovodi do pojave širokih kukova; suviše mesa u ishrani dovodi do smanjenja bokova, butina i stomaka i blagog povećanja ramena i grudnog koša; mnogo skroba (testenine, krompir, hleb) dovodi do pojave velikog stomaka, butina i zadnjice, u zavisnosti od pola i starosti.
Zaključak
Hrononutricija nije samo još jedna dijeta u nizu. To je celovit pristup ishrani koji podučava kako da jedemo da bismo živeli, a ne živimo da bismo jeli. Kroz poštovanje prirodnog ritma našeg tela, ne samo da postižemo željenu telesnu težinu i oblik, već i podstičemo opšte zdravlje i vitalnost. Ključ uspeha leži u doslednosti, strpljenju i slušanju potreba sopstvenog organizma. Kao što mnogi kažu, ovo nije dijeta, već promena životnih navika koja vodi ka boljem i zdravijem načinu života. Bez obzira da li vam je cilj mršavljenje, poboljšanje zdravlja ili jednostavno uspostavljanje pravilnih prehrambenih navika, hrononutricija pruža jasan i efikasan put ka postizanju željenih rezultata.